Ovogodišnja AutoClassica bila je u znaku 70 godina Porschea pa su na središnjem izložbenom prostoru bila izložena tri vrhunska modela štutgartske tvornice – 356 A Carrera GS / GT Speedster, natjecateljski 906 te poznati (i zloglasni) 550 RS Spyder.

Riječ je o automobilima s bezvremenskim šarmom koje ćete teško vidjeti uživo, osim ako ne posjetite Laguna Secu ili Le Mans…

Osim ovih izložaka iz Stuttgarta su stigli još neki rijetki primjerci najcjenjenijih modela iz 70 godina povijesti Porschea poput Carrere RS 2.7, Speedstera 964 i brojnih drugih.

Kako se AutoClassica održava na svetoj Alfinoj zemlji, jasno je da nije bilo nijednog izložbenog prostora s klasičnim automobilima da nije bilo bar nekoliko Alfa Romeo modela. Od najstarijih i najskupljih 6C i 8C 2800, preko brojnih izvedbi Giulie Spider u različitim karoserijskim izvedbama, do Juniorki i GTA modela…

Svaki Alfist mogao je naći razloga za osvježavanje svoje strasti prema milanskim draguljima na četiri kotača.

Ni Abartha naravno nije nedostajalo, od cestovnih izvedaba klasičnog 595, preko potpuno trkaćih 850 TC i 1000 TCR do raznih prototipova kojima je Abarth harao u svojim kategorijama na brdu i kružnim stazama.

Upravo su Abarthi vjerojatno najzastupljenija marka uz Alfu, jer bezbrojne izvedbe s najrazličitijim namjenama, od blago tuniranih serijskih izvedbi pa sve do potpuno natjecateljskih modela sigurno će izazvati suze u očima zaljubljenika.

FIAT-ova glavna zvijezda bila je jedna Panda. Uz sve 124 Spidere,  Topoline, 500-tke i 600-tke jedna od svega dvije proizvedene u verziji Evo Rallye od FIAT Auto Corse bila je svakako glavna atrakcija.

Napravljena kao pilot projekt da bi se stvorilo pristupačno kup vozilo za početnike u reliju nije nažalost zaživjela u praksi, ali svakako je pravi mehanički slatkiš u ovom super-ekskluzivnom izdanju.

Ferrari je za ovu prigodu izložio nekoliko modela iz stalne postave svojeg muzeja pa su posjetitelji tako mogli vidjeti F1 126 CK, 750 Monza i 166 S rođenog za utrke.

Jasno, ni Lancie nisu bitno zaostajale u zastupljenosti pa smo opet iz prve ruke imali priliku uvjeriti se u fenomenalni Stratos, legendardnu Fulviu Coupe u normalnim, HF i natjecateljskim izvedbama.

Integrale je priča za sebe i ako imate u planu nabavku nekog od ovih automobila, Milano je svakako adresa koju bi morali imati u svom rokovniku, jer je većina izloženih automobila na prodaju.

Cijene variraju ovisno o poželjnosti i očuvanosti pojedinog primjerka pa smo tako Fulviu Coupe u HF izvedbi vidjeli za 17.500 Eura, ali i prelijepi Alpine A110 s FIA papirima i natjecateljskom poviješću za 144.500 Eura.

Vjerojatno najskuplje što smo vidjeli bio je Bentley Blower 4 ½ Racing koji je prodan za vrtoglavih 980.000 €, predivan roadster Mercedes 300 SL našao je kupca za 960.000 €, dok je Rolls Royce Silver Ghost postigao cijenu od 950.000 eura. A i jednosjed Aston Martin Lagonda koji se našao između njih nije bio za zanemariti…

Kao što i priliči ovakvim događanjima, aukcijska kuća Cambi je u sklopu eventa “Milano-RACING & SPORT CARS” održala aukciju za posebno rijetke i vrijedne primjerke, uglavnom natjecateljske ili homologacijske modele.

Najzanimljiviji model svakako je bio dvosjed Symbol Sport LM-N iz 1987. s Alfa Romeo 3000 V6 motorom. Vrlo rijedak automobil koji predstavlja dio povijesti talijanskih utrka sportskih automobila, a izradio ga je legendarni vozač Arturo Merzario, poznat između ostaloga i po spašavanju Nikija Laude iz gorućeg Ferrarija na Nürburgringu 1.8.1976.

Ukoliko ste već vlasnik nekog (posebno talijanskog) starodobnog vozila i trebate dijelove za njega, bez obzira o čemu se radilo, u Milanu će se sigurno naći. Je li riječ o manualu za Ferrari Dino, znački ili kromiranoj oznaci, ploči s instrumentima ili pak radilici za Maserati Ghibli, AutoClassica je mjesto za vas.

Imate li Ferrari za koji biste željeli certifikat autentičnosti i sukladnosti originalu, onda je tu Ferrari Classiche sa svojim know-how odjelom. Oni će se pobrinuti da vaš ljubimac dobije najbolju moguću restauraciju ukoliko je potrebna, s originalnim dijelovima ili samo popravak limarije u skladu s očekivanjima (i osjetno višom cijenom koju ćete zatim moći tražiti za njega).

Ipak, o značaju koji ova izložba svake godine ima najbolje govore činjenice o izlagačima poput Paganija ili McLarena koji izlažu svoje nove modele.

Lotus je bio tradicionalno prisutan, ove godine sa sjajnim Exige 410 Sport, kao i Alpine koji je uz klasične modele prikazao i Alpine A110 Premiere Edition Black 1085, nedavno ovjenčan titulom Top Gear „Car of the Year“.

Veliko zanimanje posjetitelja privukao je i legendarni DeLorean DMC-12, protagonist filma Back to the Future. Automobil rođen iz vizije briljantnog američkog inženjera Johna Zacharyja DeLoreana, bio je prvi i jedini automobil koji je izgradila tvrtka DeLorean Motor Company u Belfastu u Irskoj.

Zanimljiva je činjenica da ih postoji još 4000 primjeraka (40 u Italiji), a cijena pojedinih primjeraka u izvrsnom stanju se kreće oko 25-45 tisuća eura, dok ćete za vjernu repliku iz filma morati izdvojiti  preko 60 tisuća eura.

Našao se tu naravno i bezvremenski model iz prošlosti, prelijepi A110 Rosso 1600 S. Jedan od svakako najljepših oldtimera ponovno je u centru pažnje upravo zbog novog A110 i pobuđuje sve veći interes kolekcionara i uz crveno-crnu Fulviu Coupe našao bi se na vrhu želja potpisnika ovih redaka.

Ako vas zanimaju vintage odjeća ili razni accessories poput vozačkih rukavica, kaciga, torbi ili pak Citroën SM, odnosno bilo koji drugi egzotični primjerak (možda Riva Aquarama ili klasični Bianchi Eroica bicikl), AutoClassica je izložba koju ne smijete zaobići.

The post Milano AutoClassica 2018 appeared first on Koji auto?.

Zbog toga smo tu jedinstvenu priliku iskoristili i za posjet Areseu, predgrađu Milana najpoznatijem upravo po Alfa Romeu, nekadašnjoj tvornici, a danas muzeju najemotivnije svjetske auto marke.

Muzej postoji od 1976. godine, no tada je bio u privatnim rukama, a posjeti su se organizirali samo uz prethodni dogovor. Nakon prekida proizvodnje u Areseu 2011. muzej je zatvoren, da bi ga zatim kupila FCA grupa i potpuno preuredila, što je trajalo nekoliko godina. Danas se muzej uz postav automobila sastoji i od knjižare, dokumentacijskog centra, kafića, testne staze, dvorane za kongrese i salona s prostorom za isporuku vozila. Sve navedeno predstavlja savršenu vezu između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Alfa Romea, legendarnog talijanskog brenda koji postoji od davne 1910. godine. Muzej je ponovno otvoren 24.6.2015. gdje je po prvi puta, pretpremijerno svijetu prikazana i nova Giulia.

Samu zgradu muzeja karakterizira crveni krov i crvena „traka“ koja se proteže od same zgrade do parkirališta, vodeći vas tako u samo srce zbivanja. Raspored u muzeju je takav da reprezentira glavna svojstva DNK Alfa Romea, svjetleće instalacije koje se protežu vertikalno kroz tri kata (u muzej se ulazi u prizemlju da bi se izložba nastavila kroz tri kata u zemlji), a koja predstavljaju stilistički kontinuitet i tehnološku konstantu u vremenu.

Izloženo je 69 modela iz Alfine povijesti, od prve A.L.F.A-e 24 HP preko legendarne 6C 1750, pobjednice Mille Miglia u rukama nezaboravnog Tazia Nuvolarija, 8C iz poznate radionice Touring pa do GP stroja Alfette 159 koju je vozio i njome pobjeđivao Juan Manuel Fangio.

Sama izložba podijeljena je u tri cjeline. Prva je Timeline, koja zauzima cijeli prvi kat i prikazuje kronološki 19 glavnih modela koji najbolje reflektiraju razvoj marke, ali i automobila uopće kroz više od 100 godina povijesti. Instalacija „Quelli dell’ Alfa“ govori upravo o tome, kako je legenda nastala zahvaljujući radu stotina i tisuća radnika koji su doprinijeli rastu Alfa Romea, od radnika, preko mehaničara, dizajnera i test vozača.

Druga velika cjelina je Belleza (Ljepota) u kojoj je naglasak naravno na dizajnu, a sastoji se od nekoliko tematskih dijelova. Sam raspored je zamišljen kao dinamična i glatka linija koja podsjeća na radove legendarnih talijanskih karoserista. Počinje s „I maestri dello stille“ (majstori stila) s devet glavnih primjera dizajna iz svake ere Alfa Romea, preko „La scuola Italiana“ ili talijanske škole čije je izložbene primjerke izradio upravo milanski Touring pod svojim brendom Superleggera 30-ih i 40-ih godina prošlog stoljeća.

Zatim slijedi središnja „Alfa Romeo nel cinema“, ili Alfa Romeo u filmovima gdje se u malom kinu možete podsjetiti najpoznatijih pojavljivanja Alfe na velikom platnu. Slijede „Il fenomeno Giulietta“, odnosno fenomen Giuliette i „Giulietta disegnato dal vento“  (Giulietta dizajnirana vjetrom) s modelima koji predstavljaju novi zamah Alfe i industrije općenito 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća.

Treći dio muzeja namijenjen je najvećim entuzijastima i zove se Velocita (brzina) gdje će ljubitelji utrka doći na svoje. Radi se o najuzbudljivijem i spektakularnom multimedijskom dijelu izložbe koja kreće od „Nasce la legenda“ (Legenda je rođena), koja govori o povijesnim uspjesima između dva svjetska rata i epskim borbama s konkurentima na europskim stazama pa do početka Formule 1 1950 i Alfinog debija u najelitnijem automobilističkom natjecanju. Posjetitelji zatim dolaze do „Tempio delle vittorie“ (Hram pobjeda), još jedan prostor gdje uz pomoć slika, zvuka i filmova upoznajete 10 najvećih pobjeda iz Alfine povijesti.

Putovanje kroz povijest Alfa Romea završava spektakularnom završnicom „Bolle emozionali“. Baloni emocija posvećeni su iskustvu Alfa Romeo svijeta prikazivanjem filma u 360 stupnjeva virtualne realnosti te kino dvorani s 4DX tehnologijom za potpuni doživljaj posvećen legendarnim uspjesima Alfa Romea.

Ako volite automobile i njihovu povijest, onda je Museo Storico Alfa Romeo mjesto koje ne smijete propustiti. A ako ste Alfist po uvjerenju, onda je ovo hram u koji bi morali otići svakih par godina da slučajno ne zaboravite zašto je Cuore Sportivo toliko važan svakom oktanoglavcu.

Ovom prilikom posebno se zahvaljujemo vrlo ljubaznoj gospođi Raffaelli Quaquaro iz odnosa s javnošću Muzeja na pomoći u realizaciji ove priče.

Tekst: Goran Vrhovec / Foto: Zrinka Maček

The post Muzej Alfa Romeo appeared first on Koji auto?.

Ni manje ni više nego čak tri super rijetke Alfe Romeo 6C 2500SS bile su tamo. Jedna od njih u vlasništvu je Hotela Villa d’Este od 2011. otkada se nalazi u njihovoj kolekciji umjetničkih djela. Kroz godine pružali smo priliku vlasnicima ovog revolucionarnog modela jedinstvenu priliku da se nađu, izmijene iskustva i dive se automobilima drugih vlasnika. – riječi su Giuseppea Fontane, potpredsjednika Grupe Villa d’Este.

Otvaranje Villa d’Este za javnost i dijeljenje ljepote ovih dragulja na kotačima koji predstavljaju vrhunske dosege mehaničkog i karoserističkog majstorstva donijelo nam je izuzetne povratne informacije od entuzijasta i svih ostalih što je vrlo pohvalno i laskajuće – izjavio je pritom Danilo Zuchetti, generalni direktor Villa d’Este.

Osim primjerka u vlasništvu Villa d’Este, na događanju su bila još dva predivna modela iz dvogodišnje produkcije 1950./1951. 6C 2500SS Villa d’Este pobjednik je posljednjeg Villa d’Este Gold Cup-a održanog 1949. godine i poznata je po svom izgledu, djelu karoserista milanskog Touringa. Taj je model označio prekretnicu u povijesti automobilskog dizajna iz Italije kreiranjem filozofije laganih karoserija elegantnih linija.

Na Piazzi Risorgimento još su bili i Alfa Romeo RLSS iz 1925. te 6C 2500SS Cabriolet s Pininfarininom karoserijom. Osim navedenih, u suradnji s FCA Heritage i Muzejem Alfa Romea iz Aresea stigao je još jedan vrlo poseban izložak – Alfa Romeo G.P. Type 158 ili Alfetta, prvi pobjednik svjetskog prvenstva Formule 1 iz 1950. koji je prvi naslov osvojio u rukama Nina Farine.

Kraljica svjetskih staza vladala je neprikosnoveno od 1938. i predstavlja samo srce koje je kucalo u Portbellu, Milanskoj tvornici Alfi iz tog vremena. Kako bi označili ovaj poseban događaj, Alfa Romeo doveo je i dva aktualna modela, Giuliu Quadrifoglio 550 i potpuno novi Stelvio kojim Alfa Romeo debitira u kategoriji SUV vozila.

The post Villa d’Este Style po prvi put otvoren za javnost appeared first on Koji auto?.

Abarth uz svoje ime veže 7400 pobjeda na raznim utrkama. Oni malo duljeg pamćenja sjetit će se da su utrke 70-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća u Europi obilježili mali, ali žestoko nabrijani „Fićeki“. Iako su s popularnim Fićom kojeg smo svi znali dijelili uglavnom karoseriju, mnogi su vlasnici pokušavali nabaviti u Italiji razne dijelove s potpisom Abarth kako bi povećali snagu svojeg cestovnog ljubimca. U to doba su nabrijani Fićeki tj. Abarthi počinjali sa snagama od 44 KS (što danas zvuči smiješno, ali sjetite se veličine tih automobila, i još važnije, njihove težine), dok su pravi natjecateljski modeli u tim karoserijama razvijali i 88 (850 TC) ili čak 120 KS (1000 TC). Pa kad na to dodate sve četiri disk kočnice, mjenjač s pet brzina, spuštenu karoseriju s proširenim blatobranima, nezavisan ovjes i motor i pogon straga, dobili ste malu i okretnu zvijer koja je bila kao stvorena za utrke. Kako je do svega toga uopće došlo?

Karl Abarth rodio se prije točno 108 godina, 15.11.1908. u Beču. Sa 17 godina postao je šegrt u lokalnoj radioni gdje je stvarao rame za bicikle i motocikle u talijanskom gradiću Castagni. Nakon dvije godine vratio se u rodnu Austriju i zaposlio se u Motor Thun tvornici motocikala. Tada je odlučio postati natjecatelj na motociklističkim utrkama. Već slijedeće godine osvaja svoju prvu pobjedu u Salzburgu, vozeći britanski James.

Uspjesi su se nizali i postao je peterostruki prvak Europe. 1934. godine upoznao se s obitelji Porsche i to je prijateljstvo trajalo do kraja njegovog života.

Recesija je pogodila Austriju i Njemačku i Karl se preselio u Italiju kako bi nastavio sa svojim utrkama i tamo postao Carlo Abarth. Početkom Drugog svjetskog rata, na jednoj utrci koja se održavala na tlu bivše Jugoslavije, Carlo je doživio tešku nesreću i tu je ostao hospitaliziran cijelu godinu. Kako je počeo rat, i kada je vidio da je Italija na strani nacista, Carlo ostaje do kraja rata u Jugoslaviji gdje surađuje s istaknutim inženjerom Ignazom Vokom. Zajedničkim su snagama radili na automobilskim motorima pokretanim kerozinom. Upravo je tada Carlo usavršio svoju tehniku prilagođavanja i tuniranja motora. Kada je nakon rata Ferry Porsche (sin Ferdinanda) pokušavao pokrenuti Porsche tvornicu, Carlo postaje zajedno s Rudolfom Hruškom voditelj talijanske podružnice Porsche dizajna. Tada je industrijalac Piero Dusio poželio da mu konstruiraju trkaći auto, no jedino u koga je imao povjerenja bio je Ferdinand Porsche. Problem je bio u tome što je Ferdinand bio u francuskom zatvoru, kao navodni ratni zločinac.

Carlo Abarth

Tada je Ferry rekao Dusiu da mu pomogne izvući oca iz zatvora i da će mu napraviti auto kakav želi. Abarth je Dusiov novac, zajedno s onim grofa Giovanni Luranija predao francuskom trkaču Louisu Chironu (sjećate se imena Bugattija, nasljednika Veyrona?) koji je predao obveznicu za oslobađanje Ferdinanda Porschea iz zatvora. Dusio je uvjerio Carla da dođe raditi u njegovu novu tvornicu Cisitaliu, u kojoj je Abarth postavljen za tehničkog i trkaćeg direktora. Tu upoznaje i Tazia Nuvolarija, talijansku legendu auto sporta, i jednog od svakako najvećih vozača svih vremena. Nuvolari postaje vozač Scuderie Abarth i upravo u jednom Abarthu završava karijeru 1949.

Cisitalia je prestala s radom, a sve ostatke ove kompanije Carlo je preuzeo i oformio svoju tvrtku. Prvih par godina bilo je vrlo teško i Carlo se financirao proizvodnjom dijelova, poput ispušnih sistema i ostalih dijelova za tuniranje da bi financirao svoje natjecateljske projekte. Velika prekretnica bila je 1956. godina kada je FIAT predstavio svoj FIAT 600. Ovaj automobil, od kojeg je kasnije Zastava po licenci radila „Fiću“, omogućio je jeftin auto Talijanima, a Carlu osigurao idealan objekt za modificiranje. Na bazi te šasije nastali su modeli Berlina Corsa, Zagato „Double bubble“, Record Monza, Allemano Spider i Coupé te mnogi drugi.

Abarthi na bazi FIAT-a 600 osvajali su sve što se moglo osvojiti. Primjerice, prva tri mjesta u svojoj klasi (do 750 ccm) na Mille Miglia 1957. godine. Nakon toga dolazi Simca Abarth kojom natjecatelji osvajaju sve što se moglo osvojiti 1962.-1965. u klasi do 1300 ccm. Sa svojim modelima Carlo žari i pali trkalištima svijeta, zadivljujući publiku i zastrašujući konkurente, čak i u većim klasama. Model 850 Corsa dobio je nadimak Nürburgring jer je osvojio prvih osam mjesta na toj utrci 1963. godine u klasi do 1000 ccm.

Broj pobjeda tako je visok jer su se Abarthovim modelima utrkivali gotovo svi, a bili su pristupačni gotovo svakome tko se htio natjecati. Carlo je imao ugovor s FIAT-om da mu za svaku pobjedu ili drugo mjesto na nekoj utrci FIAT isplaćuje 100 dolara, tako da su Abarthi bili prisutni na svim vrstama natjecanja u svim zemljama, brojni u privatnim rukama, ali dogovor je vrijedio i za njihove pobjede.

Slijedeći korak bio je konstrukcija vlastitog automobila, šasije i motora. Proizvodili su svoje automobile i formule u klasi od 1000-2000 ccm, sve dok FIAT nije preuzeo tvrtku 1971. godine. U SAD-u sportska komisija SCCA zabranila je natjecanje Berlina Corsa s Radiale motorom jer se auto pokazao prebrzim za konkurente. Od početnih 28 KS Abarth je nakon prerade iz njega izvukao više od 100 KS. Mnogi stručnjaci se slažu da najveći doseg Carla Abartha nije bilo samo izvlačenje velike snage iz malih motora (u čemu je bio bolji od svih), već i stvaranje izvanredno laganih i aerodinamičnih karoserija. Upravo iz aerodinamičkih potreba su Abarthi imali straga dignut poklopac motora, a ne zbog hlađenja kao što su svi mislili. Abarthove inovacije na području aerodinamike pokazale su se izuzetnim u obaranju brzinskih rekorda kada je surađivao s Farinom, Bertoneom i vrlo uspješno sa Zagatom.

Nakon 1971. godine Abarth i znak sa škorpionom (Carlov horoskopski znak) krasili su najjače verzije FIAT i Lancia automobila, kao i natjecateljskih (sjetite se samo FIAT-a 124 ili 131 koji su harali svjetskim rally stazama) pa do FIAT-a Ritmo 105 ili 130 TC.

The post Abarth – najuspješnije ime automobilizma appeared first on Koji auto?.

Nitko nije mogao ni sanjati kakav će uspjeh Ford postići novi modelom. 70-ih godina nakon naftne krize prioriteti u proizvodnji automobila bili su štedljivost i pristupačnost, no Ford je uz sve navedeno uspio ugraditi u Fiestu i zadovoljstvo u vožnji. Ime je odabrao sam Henry Ford II kao simbolično povezivanje marke sa Španjolskom, jer je tada otvorena nova tvornica u Valenciji.
I danas, nakon 40 godina i 17 milijuna proizvedenih primjeraka, Fiesta slovi za jedan od najboljih i najpopularnijih modela svoje klase, a zbog svoje agilnosti i dobrih voznih svojstava posebno ju vole svi kojima automobili vožnja predstavlja nešto više od nužnog zla. Kroz četiri desetljeća Fiesta je naravno odrasla i sazrela u skladu s vremenom, a promijenili su se i prioriteti u odnosu na one kad je nastala, no zadržala je svježinu, živahne i štedljive motore te okretnost u svim prilikama.

Slijedi pregled povijesti ovog popularnog modela:

1972.
Začetak nastanka Fieste predstavlja koncept Bobcat kojim Ford želi stvoriti globalni mali auto, zadatak koji je bio iznimno važan i blizak samom Henryju Fordu II. Posao je odrađivan istovremeno s obje strane Atlantika u nastojanju da se osmisli mehanička arhitektura, dizajn i marketinško pozicioniranje novog modela.

1973.
Naftna kriza potresa svijet i ubrzava rad na Bobcatu kako bi se Ford ubrzano uključio u trend malih i štedljivih vozila. Uprava daje zeleno svjetlo za proizvodnju novog modela, još uvijek pod kodnim imenom Bobcat.

1974.
Počinje gradnja nove tvornice u Valenciji na površini 2.7 milijuna m2

1975.
Počinje proizvodnja motora, a sam Henry Ford II odabire ime Fiesta.

1976.
Kreće proizvodnja u Saarlouisu, odakle te godine izlazi 84.000 Fiesta. Henry Ford II i španjolski kralj Juan Carlos otvaraju u listopadu tvornicu u Valenciji lansirajući tako proizvodnju i u toj zemlji.

1977.
Ford predstavlja jači motor od 1.3 litre u sportskim modelima S i Ghia.
Počinje proizvodnja i u UK u tvornici u Dagenhamu i izvoz u SAD, a Fiesta postaje Auto godine u Španjolskoj.

1978.
Fiesta osvaja nagradu za efikasnost Britanskog dizajnerskog društva, a Ford priprema natjecateljsku rally izvedbu za grupu 5.

1979.
Proizvedena milijunta Fiesta.
Posebna sportska izvedba učestvuje na reliju Monte Carlo i ona će poslužiti kao predložak za sportsku izvedbu XR2.

U Londonu trostruki svjetski prvak F1 Jackie Stewart najavljuje novu natjecateljsku seriju za dame, Faberge Fiesta Challenge.

1980.
Začete Fiesta Challenge utrke kako bi se stvorila poveznica s motosportom.

1981.
Predstavljena sportska izvedba XR2 s motorom od 1.6 litara, tvrđim ovjesom jedinstvenim alu kotačima i dodanim sportskim dizajnerskim detaljima. To je prva Fiesta koja postiže više od 160 km/h.
Milijunta Fiesta proizvedena u Valenciji, a dvomilijunta Fiesta ukupno silazi s trake u Saarlouisu.

1982.
Fiesta je šestu godinu zaredom najprodavaniji auto u klasi u Njemačkoj i Velikoj Britaniji

1983.
Predstavljena druga generacija Fieste. Aerodinamična karoserija, s benzincima od 1.0 i 1.1 litara te 1.3 litre s pet stupnjeva prijenosa.
Lansirana i dizel izvedba koju pokreće 1,6-litreni dizel s bregastom u glavi i ubrizgavanjem goriva, koji će se zadržati u Fordovoj paleti dulje od desetljeća.

1984.
Predstavljena sportska izvedba XR2 s bregastom u glavi, poboljšanim ovjesom, niskoprofilnim gumama i mjenjačem s pet brzina.
Proizvedena tromilijunta Fiesta.
Fiesta od sada ide i na bezolovni benzin.

1985.
Predstavljen Ghia Urby Concept baziran na Fiesti.

1986.
Dvomilijunta Fiesta proizvedena u Valenciji, uveden novi 1,4-litreni benzinski motor koji sagorijeva „siromašnu“ smjesu.

1987.
Uveden CVT mjenjač, prodano rekordnih 158.000 Fiesta u Velikoj Britaniji.

1989.
Predstavljena treća generacija s ABS-om i novim 1.0 i 1.1 motorima koji također rade sa „siromašnom“ smjesom goriva i zraka.
Fiesta je prvi mali auto u Europi s ABS-om.
Novi paket opreme LX koji se smješta između izvedbi L i Ghia.
Po prvi put se nudi izvedba i s pet vrata. Kupci mogu birati i nove 1.4 i 1.6 benzinske motore.

Sportska XR2i izvedba sada s motorom od 1.6  litara, ali i dvije bregaste, elektronskim ubrizgavanjem goriva, proširenim blatobranima, pet stupnjeva prijenosa, posebnim ovjesom i gumama te branicima u boji karoserije. Ultimativna jurilica toga vremena u svojoj kategoriji.
Fiesta ponijela titulu What Car? Car of the Year.

1990.
U Torinu predstavljena RS Turbo verzija. Na 1,6-litreni motor XR2i stavljena je Garrett turbina, čime je ubrzanje skraćeno za punih 1.6 sekundi od ionako već brze XR2i.

1991.
U Valenciji proizvedeno tri milijuna Fiesti, jubilarni primjerak je doniran Fondu kraljice Sofije.
U Europi prodano 684.186 komada Fiesti.
Predstavljena verzija Courier.

1992.
Predstavljena Fiesta RS 1800, s novim Zetec motorom , 16 ventila, poboljšanim ovjesom, petokrakim alu kotačima i spojlerom u boji karoserije.
Fiesta je službeni auto Expo 92 u Sevilli.
U Europi prodano rekordnih 648.781 komada Fiesti.

1993.
Zračni jastuk postaje serijska oprema.

1994.
Fiesta opet prodana u više od pola milijuna primjeraka u Europi (548.046).

1996.
Predstavljena četvrta generacija s potpuno novom zaobljenom aerodinamičnom karoserijom, ovalnom maskom i novim Zetec motorima od 1.25, 1.4 i 1.6 litara te dizelom 1.8. Dva zračna jastuka dolaze u serijskoj opremi.
Ponovno prodano više od 600.000 primjeraka u Europi.
4.000.000-ta Fiesta proizvedena u Valenciji silazi s trake.

1997.
Predstavljena Puma, sportska coupé izvedba bazirana na mehanici Fieste.

1999.
Predstavljen izgled nove Fieste, kao i Fieste Sport na Frankfurtskom IAA salonu.

2000.
Fiesta dobiva 1,8-litreni turbo dizel motor.

2001.
Nova, peta generacija Fieste je predstavljena, proizvodnja kreće u Kölnu i Valenciji.

2002.
Službeno lansirana nova Fiesta, u petvratnoj izvedbi s novim Duratec motorima u izvedbama 1.3 i 1.6 16v.
Nešto kasnije predstavljena i trovratna izvedba i novi 1,4-litreni Duratec motor, kao i dizel nove generacije pod nazivom Duratorq.
Predstavljen Durashift EST  ručni mjenjač koji omogućava automatsko prebacivanje brzina.

U Birminghamu predstavljen Ford Rallye Concept.
Fiesta osvaja Zlatni volan u Bild am Sonntag.

2003.
Predstavljen Fiesta ST Cup u Njemačkoj.

2004.
Predstavljen koncept Fiesta JWRC u Ženevi.

2005.
Lansirana Fiesta ST od 150 KS kao prvi proizvod Fordovog RS odjela.

Prikazana i S verzija za one s nešto manjih sportskih apetita.

2006.
Fiesta dobiva glasovne komande i Bluetooth.
Lansiran Fiesta Sporting Trophy, novi Fordov kup koji se oslanja na WRC natjecanja.

2007.
Lansirana limitirana serija Fieste Zetec S za 30. godišnjicu, Radian žuta s kockastim uzorkom na krovu.

2008.
U Ženevi premijera nove, šeste generacije Fieste.
Proizvodnja kreće u Kölnu, Valenciji i Nanjangu u Kini. Novi 1,6 litreni Ti-VCT benzinac i 1,6 litreni Duratorq dizel koji emitira ispod 100 g/km CO2.

Fiesta ECOnetic postaje službeno najštedljiviji auto za pet putnika u Velikoj Britaniji s deklariranom potrošnjom od 3,7 litara i emisijom od 98 g/km CO2.
Predstavljena ST izvedba od 150 KS s dvolitrenim Duratec motorom i najvećom brzinom od 208 km/h.

2009.
Nova Fiesta predstavljena i u SAD-u na LA Auto Showu.
Fiestin Kinetic dizajn osvaja Red Dot nagradu za dizajn.
Nova titula What Car? magazina za Car of the Year.

2010.
Fiesta je najprodavaniji auto u Europi u prvom kvartalu s više od 140.000 prodanih jedinica, a samo u ožujku je prodano više od 68.000 komada.
1,6 litreni Duratorq TDCi je pojačan na 95 KS, a trima benzincima su smanjene emisije CO2.
Fiesta RS WRC pretpremijerno prikazana u Parizu.

2011.
Posebna edicija S1600 s motorom Duratec Ti-VCT od 134 KS.
Fiesta RS WRC debitira s osvajanjem prva tri mjesta na reliju u Švedskoj.

Proizveden milijunti primjerak u tvornici u Kölnu.
Slavi se 35 godina modela i ukupno  prodanih 15 milijuna primjeraka.

2012.
Nova Fiesta kreće u prodaju s hrabrim dizajnom, pametnim tehnologijama poput Active City Stop i MyKey te sedam motora koji emitiraju ispod 100 g/km CO2.
Nova Fiesta debitira i u Americi opremljena novim jednolitrenim EcoBoost motorom s kojim je kasnije službeno proglašena za najekološkiji ne-hibridni  auto.
U Ženevi predstavljena nova ST izvedba s turbo benzincem od 1.6 litara i 182 KS.
Fiesta je najprodavaniji mali auto u Europi s prosječnom prodajom jednog primjerka svake dvije minute.

2013.
Fiesta ST kreće u prodaju, Ford zaprima 10.000 narudžbi u prvih šest mjeseci, dvostruko više od planiranih kvota.
Fiesta 1.0 EcoBoost proglašena za Ženski auto godine.
Ford osvaja nagrade za najbolji tim za razvoj dinamike i najboljeg tehničara dinamike za rad na Fiesti ST na dodjeli 2013 Vehicle Dynamics International Awards.
Fiesta proglašena za najbolji auto u kategoriji Supermini magazina What Car? i drugu godinu za redom je najprodavaniji auto u Europi.

2014.
Ford predstavlja Fiestu Red Edition i Black edition, posebne modele pokretane 1,0-litrenim EcoBoost motorom od 140 KS, najsnažnijim jednolitrenim motorom u povijesti s većom specifičnom snagom od Bugatti Veyrona i Ferrarija 458 Speciale.
U prvoj godini prodaje Fiesta ST osvaja 22 različite nagrade.
U sedmoj utrci WRC-a više od pola učesnika starta u Fiesti WRC postavljajući po tome novi rekord.
Treću godinu zaredom Fiesta je najprodavaniji auto Europe.

2015.
Nova Fiesta R2 predstavljena u Ženevi s 1,0-litrenim EcoBoost motorom.
Novi 1,5-litreni TDCi motor troši 3,2 litre i emitira 82 g/km CO2.
Fiesta i četvrtu godinu zaredom najprodavaniji auto Europe.

2016.
U Ženevi predstavljena posebna edicija ST200, najjača Fiesta u povijesti s ubrzanjem 0-100 za svega 6.7 sekundi.
Četrdeseta obljetnica proizvodnje s prodanih ukupno 17.6 milijuna primjeraka.

The post 40. obljetnica Ford Fieste appeared first on Koji auto?.

Preko 50.000 ljudi uživalo je u prelijepim „starcima“, ali i u nekim najnovijim primjercima viđenim u Ženevi prije par tjedana, a koji još nisu ni došli na tržište (nova Giulia, Aston Martin Vulcan i sl.)

Nagrade za Best of Show Milano AutoClassica osvojio je Ferrari 365 P2/P3. U kategoriji Style&Speed (najboljoj kombinaciji izgleda i brzine) nagradu je dobio Porsche 550 Spyder, a slijedili su ga Lamborghini Miura SV i Maserati Ghibli SS. U kategoriji najboljeg restauratorskog rada nagrade su dobili BMW 327 Coupé, Ferrari 250 GT Cabriolet II Series i Aston Martin DB4.
I konačno, u kategoriji najbolje očuvanih i što originalnijih automobila priznanja su osvojili Alfa Romeo 1750 RLSS, BMW 507 i Alfa Romeo 2500 SS Touring.

Kao tri „regine“ showa odabrani su Ferrari 750 Monza, već spomenuti 550 Spyder i rijedak Ermini 357 Sport Scaglietti, sva tri iz 1955. godine. Pažnju su kao i uvijek plijenili i Lamborghiniji, posebno Miura SV i jedan od najranijih primjeraka Countacha.

Povratak u budućnost priuštio nam je novi Aston Martin Vulcan, igračka za najbogatije ljubitelje brzina koji će u svom novom Astonu moći uživati samo na stazama, slično kao i vlasnici Ferrarija FXX K i McLarena P1 GTR. Na istom su štandu ljubitelji starih Astona mogli uživati u prelijepom DB4 GT.

Abarthov štand krasili su novi i klasični 124 Spider. Tu smo i vidjeli novu mogućnost za sve vlasnike klasičnih Abrthovih modela, koji sada po uzoru na Ferrari mogu dobiti certifikat autentičnosti i originalnosti svih dijelova, što će svakako pridonijeti vrijednosti takvih automobila.

Lancia je uvijek dobro zastupljena u Milanu, što i ne čudi. Osim brojnih legendarnih cestovnih modela iz proteklih 100 i više godina Lancijine povijesti, tu su i uvijek rado viđene legende rally staza poput Integrale Evo i monstruozne Delte S4 iz zlatnog doba Grupe B.

Za one prizemnijih prohtjeva, a ipak željne povijesti rally-a tu su brojne Fulvije Coupé koje su ranih 70-ih godina prošlog stoljeća vodile glavnu riječ na makadamskim, snježnim i asfaltnim stazama diljem svijeta.

BMW je zaposjeo glavni štand ovogodišnje AutoClassice i prezentirao neke od najpoznatijih modela iz svoje bogate stoljetne povijesti. Od Dixija, nastalog na bazi Austina Seven, preko luksuznih limuzina do Isette i onih najpoznatijih modela poput 507, 2002 Turbo, M3 E30, raritetnih Z1 i Z8.

Ako ste bili željni akcije, neki od izloženih modela mogli su se vidjeti i u pravom elementu, na trkaćoj stazi. Za oko nam je zapeo Abarth 850 TCR s potpisom Artura Merzaria na krovu.

Arturo je ostao u sjećanju mnogih kao vozač Formule 1 i brojnih prototipova, ali i kao čovjek koji je izvukao Nikija Laudu iz gorućeg Ferrarija onog sudbonosnog 1. kolovoza 1976. na Nürburgringu.

Milano je ipak dom Alfa Romea, i svake godine nas brojni klubovi oduševe svojim prelijepim raritetima iz najslavnijih razdoblja milanske marke. Giuliette Spider, Juniorke 1300, 6C 2500, GTV, Spider Duetto u svim izvedbama kroz desetljeća proizvodnje. Ukratko, raj za Alfiste.

U moru zaista rijetkih i više nego atraktivnih modela za oko nam je zapeo i natjecateljski FIAT 131 Rally Abarth Mikija Biasiona, kojeg je talijanski majstor vozio prije nego je sjeo u Lanciu. Klasični rally stroj s motorom sprijeda i pogonom na zadnje kotače pravi  je primjer stare škole sportske vožnje.

U Milano svakako morate otići ako ste vlasnik nekog oldtimera kojem treba restauracija, ili ako morate u nabavku dijelova. Koliko god mislili da je nemoguće pronaći neke stvari za aute stare 40, 50 ili više godina, varate se. Talijanski entuzijasti nude zaista skoro sve što vam padne na pamet, od kompleta dvostrukih Webera, preko uređenih glava motora za Abarthe, kompletnih Maseratijevih motora pa do brojnih brzinomjera i drugih mjerača za sve marke i modele, električnih sklopova, platina, razvodnika paljenja i sličnih, današnjim mehaničarima nepoznatih pojmova.

Lijepo je bilo u Milanu i drago nam je vidjeti da ljubitelji oldtimera i dalje njeguju svoje ljubimce, ne žaleći ni vremena ni novaca za očuvanje prebogate talijanske, ali i svjetske automobilske baštine. Sigurni smo da bi i mnogi naši ljubitelji starodobnih vozila rado imali ovakve primjerke u svojim garažama, ili barem posjetili AutoClassicu i osjetili taj divan dah prošlih vremena kada su automobili imali dušu. Do sljedeće AutoClassice, doviđenja.

Pogledajte galeriju s preko 100 fotografija
GALERIJA MILANO AUTOCLASSICA 2016

The post Milano Autoclassica 2016. appeared first on Koji auto?.

Počevši od Ferrarijeve i Maseratijeve muzejske postave, preko Aston Martina One-77 i Lamborghini Aventadora LP 750-4 Superveloce pa sve do cijele ergele Lancie Stratos, ovogodišnji salon se pokazao u zaista najboljem svijetlu do sad.
Imali smo prilike vidjeti i čuti na samoj stazi legendarnu Lanciu Stratos, Fiat 131 Abarth i mnoge druge. Svakako treba spomenuti ovogodišnje “Tre Regine del Salone”, odnosno tri kraljice salona – Ferrari 340 Scaglietti MM Spyder, Ferrari 500 TR i Maserati A6 GCS. Proslavilo se nekoliko rođendana, 80 god. Jaguara, 60 god. Citroëna DS, 60 god. Fiata 600…
Posjetitelji su imali prilike proći kratku školu vožnje u Maserati Gibhliju, a na izdvojenom dijelu staze moglo se isprobati ono najzanimljivije iz FCA grupacije – Alfu Romeo 4C i Giuliettu, Fiat 500 Abarth ili Jeep Renegade.

Lancia Stratos uživa kultni status ne samo kod talijanskih ljubitelja automobila i relija. Legendarna ikona nastala je početkom 70-ih godina prošlog stoljeća i naslijedila je Lancijine gene pobjeđivanja u Svjetskom prvenstvu u reliju. Nakon Fulvie Coupé, trebalo je svježi auto za reli natjecanja, a odgovoran za izgled Stratosa je, uz Bertonea čija je ideja to i bila, Marcello Ghandini koji je do tada napravio Lamborghini Miuru i Countach. Stratos se ovjenčala titulama 1974., 1975. i 1976. u rukama Sandra Munarija i Björna Waldegarda. 1977. godine Munari je sa Stratosom osvojio i FIA kup za reli vozače, preteču WRC titule. Stratos se proizvodio od 1972 do 1974., a napravljeno je 492 primjeraka ukupno. Za pogon 980 kg lake cestovne jurilice bio je zadužen središnje smješten Ferrarijev V6 motor, poznat iz Ferrarija Dino 246 sa 190 KS.

Svakako jedan od najljepših coupéa 70-ih godina prošlog stoljeća je ovaj BMW 3.0 CSL. Ovaj put u civilnoj varijanti, a ne kao općepoznati Batmobile s utrka. Kao takav predstavlja pravo oličenje njemačke elegancije i prvi je korak minhenske marke prema elegantnim i luksuznim coupéima kojima će BMW kroz naredna desetljeća izazivati zazubice drugih vozača diljem svijeta, ali i konkurencije. Skraćenica C(oupé) S(portlich) L(eicht) koristi samo BMW, no tu filozofiju smanjenja težine prihvatile su brojne druge marke (GT3 RS, Superleggera, GTA, Challenge Stradale, Scuderia, Speciale…). Za pokretanje je bio zadužen linijski 6-cilindraš od tri litre zapremine, koji je razvijao 180 ili 200 KS u cestovnoj izvedbi, dok je komplet spojlera potrebnih za homologaciju bio toliko ekstreman da su ga isporučivali UZ auto, a ne montiran. Tako je svatko prema svom nahođenju mogao imati civilnu ili polutrkaću varijantu. Napravljeno je 1208 primjeraka ukupno.

Aston Martin DB4 pamtimo po jednom filmu (i ne, nije iz serijala o Jamesu Bondu). Dobar posao u Italiji, originalna verzija s Michaelom Caineom osim Minija, Jaguara E-type, Fiata Dino i naravno Lamborghinija Miure u Alpama, ima dosta scena upravo s DB4 u Volante izvedbi. Danas basnoslovno skupi ručno rađeni klasik i onda je koštao više nego dvostruko od E-typea, no bio je to pravi gentleman’s car. Karoseriju je napravio Milanski Touring (Superleggera), dok je za pogon bio zadužen redni 6-cilindraš od 3.7 litara i 240 KS. Proizvedeno ih je ukupno 1210 u svim karoserijskim izvedbama (Coupé, Volante, Vantage i DB4 GT Zagato). Proizvodio se od 1958. do 1963., kada ga je naslijedio famozni DB5.

Za sve poznavatelje Alfa Romea, Milano je neiscrpan izvor zanimljivosti i rariteta iz prebogate natjecateljske povijesti slavne marke. Bezbrojne GTA, Juniorke, Giulie, Giuliette itd. pravi su mamac za oči. Nama je za oko zapela i ova brutalna Alfa 75 koju je vozio Alessandro Nannini s kolegom Loubetom. Iz 1988. godine, br. šasije je AutoDelta 012, a „proizvodnja“ je bila zadatak Alfa Corse po pravilniku za IMSA natjecanja. Dvolitreni turbo motor razvija 430 KS. Svakako nije najljepša Alfa koju smo vidjeli, ali to joj nije ni bio cilj.

O Stratosu je već bilo riječi na početku, no vidjeti i čuti jednu u akciji uživo zaista je poseban doživljaj. I to ne u nekoj demo vožnji već u punom galopu kao i prije četrdeset godina. Za sve koji razmišljaju možda krenuti u vode sakupljača oldtimera i ovakvih klasičnih natjecateljskih vozila, za potpisnika ovih redaka najlakši odabir bio bi Lancia Fulvia HF Coupé i Alpine A110, jer su to vozila koja su još dostupna običnom smrtniku (jedna Fulvia se prodavala za 6000 Eura na AutoClassici), a povijest i šarm izbijaju iz svakog milimetra oba automobila. Potpuno različiti koncepti (Lancia motor sprijeda, prednji pogon, Alpine motor straga, stražnji pogon), no i jedan i drugi su pokazatelji kako su se nekad radili sportski automobili, bez stotina konjskih snaga, ali s fenomenalnim voznim osobinama i nefiltriranim osjećajem u vožnji. Najbolje uzeti oba…

Toliko elegancije i povijesti na jednom mjestu teško se može doživjeti negdje drugdje. Pritom ne mislimo samo na automobile, jer je lijepo vidjeti i motocikle za čiji pogon se koristi motor Fiata 500, stare kamione koji su bili zaduženi za transport natjecateljskih automobila 60-ih godina ili skromne motorhome-ove u kojima su „uživale“ tadašnje vozačke zvijezde. Bilo je i prijevozničkih transportera na kojima su novi Fiati 500 bili dostavljani diljem Italije i izvan nje, kombija prateće ekipe za Alfa Corse klijente (davno prije nego je Ferrari izmislio Clienti Corse uslugu za svoje najbogatije kupce) i prije nego su počeli masovni odlasci na track day događanja.
Ako volite automobile, a posebno one klasične, Milano biste morali posjetiti jer će vam to zasigurno biti nezaboravno iskustvo.

The post Milano Autoclassica 2015. appeared first on Koji auto?.

Alpine-Renault A110

« ‹ 1 od 62 › »

The post Goodwood FOS 2015 appeared first on Koji auto?.