Opel Astra F, višestruka milijunašica, slavi 35. rođendan

Kada je Opel Astra F debitirala 1991. godine, svijet se brzo mijenjao – politički i društveno, ali i u pogledu sve snažnije svijesti o značaju zaštite okoliša. Pred proizvođačima automobila bio je zahtjevan zadatak: njihova su vozila trebala ispuštati što manje štetnih tvari i trošiti manje goriva, a istovremeno ispuniti sve veća očekivanja kupaca u pogledu udobnosti.

Sedma generacija Opelovog kompaktnog modela u potpunosti je utjelovila duh promjena. Nije imala samo novo ime – Astra, poput britanskog Vauxhallovog blizanca – već i obilje novorazvijenih sigurnosnih sustava. U odnosu na prethodnika nudila je znatno više prostora u unutrašnjosti, i to uz vanjske dimenzije sličnih gabarita.

Također je stavljen veliki naglasak na odnos prema okolišu, među ostalim uporabom materijala pogodnih za recikliranje. Kupci su te značajke itekako pozitivno prepoznali. Opel je proizveo oko 4,13 milijuna primjeraka od 1991. do 1997. pa je Astra F najbolje prodavani model branda do sada.

Portfelj modela Astre F zadovoljio je svačiji ukus. Kupci su mogli birati između različitih benzinskih i dizelskih motora, a svi četverocilindrični pogonski sklopovi bili su opremljeni najsuvremenijim sustavima za naknadnu obradu ispušnih plinova. Benzinski motori obujma 1.4, 1.6, 1.8 i 2.0 litre imali su trostruki katalizator, dok je 1.7-litreni dizelski motor dobio novorazvijeni oksidacijski katalizator.

Prve izvedbe koje su u jesen 1991. stigle u prodajne salone bile su peterovratni hatchback, peterovratni karavan i sportska Astra GSi. Perjanicu ponude činio je GSi, dostupan isključivo kao hot hatch s troja vrata. Kupci su mogli birati između 2.0-litrenih motora snage 85 kW (115 KS) ili 110 kW (150 KS), pri čemu je snažnija izvedba imala 16 ventila i dvostruko bregasto vratilo u glavi motora. Četverovratna limuzinska izvedba stigla je u proljeće 1992., a godinu poslije pridružila joj se i Astra kabriolet, koju je proizveo talijanski proizvođač karoserija Bertone.