Honda Jazz Crosstar 1.5 Hybrid Executive 2-tone

U kratkoj, prijeljetnoj pauzi od korona histerije imali smo priliku prisustvovati jednoj domaćoj prezentaciji. U Rutingu su hrabro odlučili u živo predstaviti novu generaciju Jazza. Ubrzo je auto došao na test, i to u svojoj najskupljoj izvedbi.

Honda Jazz je bio i ostao poseban gradski auto. Mnogima vrlo skup, ali svaki vlasnik (pa i autor ovoga teksta) će naći opravdanje za cijenu. Kad posjedujete Jazz, jasno vam je zašto toliko košta i nikad vam nije žao što ste ga kupili. Ako ga slučajno, iz bilo kojeg razloga, odlučite prodati uvijek ćete naći kupca koji želi ući u svijet Jazza ili još češće se u isti želi vratiti.

Ovo je četvrta generacija koja prenosi najbolje iz prethodnih, ali donosi jednu novinu. Jazz je dostupan samo u hibridnoj izvedbi i širi ponudu s modelom Crosstar koji smo imali na testu. Prvi je model u europskoj paleti s oznakom e:HEV i primjer Hondine e:Technology koja će se primjenjivati na svim budućim elektrificiranim modelima. I kao što su odličan posao napravili s prvim dizelom, tako su u Hondi i e:HEV napravili baš kako treba.

Ogromna popularnost gradskih SUV-ova znači da svaki proizvođač mora imati nešto takvo u ponudi. Ford, koji je prema voznim osobinama možda i najbliži Hondi, u ponudi ima Fiestu Active, a Honda do Crosstara nije imala manji SUV od HR-V-a. Stoga je jasno da će Crossstar biti tražena roba, ne u Hrvatskoj, prije svega zbog cijene, Jazzove rak rane, ali u Europi svakako.

U odnosu na Jazz, Crosstar ima izraženija SUV obilježja poput crnih plastičnih zaštita blatobrana i pragova, umetaka u branicima, okviru svjetala za maglu i uzdužnim krovnim nosačima. To su vizualne karakteristike vanjskoga izgleda, jednostavne za razlikovanje Jazza i Crosstara, a ujedno donose minorno povećanje dimenzija u korist Crosstara. Jedina tehnička razlika je 37 mm veća udaljenost od tla što znači lakše penjanje na gradske rubnike i lakšu odluku za vožnju dobrim, utabanim makadamom. Testni auto je bio u 2-tone opciji što znači crni krov i za Jazz hibrid dobro pogođenu, „električnu“ svijetlo plavu boju.

I novi Jazz je zadržao specifičan dizajn koji ne osvaja na prvu, ali nije prepomodan te će imati dugi rok trajanja.

Kakav je iznutra?

Interijer je, rekli bismo, minimalistički moderan i kao što je kod Jazza uobičajeno – vrlo prostran. Unutrašnjost donosi manje razlika u usporedbi s Jazzom. Zapravo samo je jedna i tiče se sjedala koja u Crosstaru imaju vodootporne presvlake. Nisu nešto posebno profilirana, ali još uvijek dovoljno da zadrže tijelo u stilu vožnje koji Jazz sugerira, a to svakako nije jurnjava zavojima. Veseli da su u Hondi odlučili Jazzu i dalje podariti magična stražnja sjedala, nakon što su ih u 10. generaciji Civica izostavili.

Tko je jednom iskusio praktičnost magičnih sjedala, teško se takvog benefita može odreći. Mjesta ima mnogo na prednjim, ali i na stražnjim sjedalima. Hibridni sklop mora oduzeti malo od prtljažnika, ali 298 litara je sasvim iskoristivo. Nasloni stražnjih sjedala su preklopivi u omjeru 50:50 i dobije se prostor do 1.200 litara bez potpuno ravne podnice.

Vozačevo okruženje je vrlo jednostavno, s nekoliko većih i glatkih površina, sada već uobičajenim velikim središnjim zaslonom koji funkcionira poput pametnog telefona, minimalnom količinom prekidača i relativno jednostavnim 7-inčnim zaslonim pred očima vozača. S lijeve strane zaslona je indikator baterije, a s desne količine benzina.

Središnji dio nije pretrpan simbolima, ali sve su informacije tu, jednostavne i pregledne. I upravljač je pomalo neobičnog dizajna s dvije multifunkcijske prečke i velikim okruglim središnjim dijelom. Hibridni tijek energije i grafika korištenja pogona vidljivi su na zaslonu ispred vozača. Podešavanje ventilacije i klime je potpuno neovisno od središnjeg zaslona, a japanski stručnjaci su odlučili ponuditi i klasičan gumb za reguliranje glasnoće audio uređaja. Da, možemo zaključiti kako je u Jazzu sve vrlo promišljeno, jednostavno za rukovanje i funkcionalno.

Kakav je u vožnji?

U Jazzu se sjedi povišeno. Pri prvom skretanju smo zapazili izvrsnu preglednost jer nema debelog A nosača krova nego je tu veliki trokutasti prozor s tankim okvirom koji neće sakriti pješaka ili biciklistu. Ulazak u Jazz je jednostavan i lagan, što bi se moglo svidjeti starijim osobama.

Što se pogona tiče izbora nema, dostupan je hibridni e:HEV ukupne snage 108 KS. Vozeći se starom riječkom cestom Crosstar je dobro držao visok tempo vožnje, čak ni s pretjecanjima nema problema. U normalnoj vožnji je vrlo tih, a jači pritisak papučice gasa ne iritira bukom. Osim dobre zvučne izolacije, tihog hibridnog sklopa s primarnim radom elektromotora zasluge ima i mjenjač. Honda Jazz je imala odlične ručne mjenjače, a u novoj generaciji konvencionalnog mjenjača uopće nema. Postoji jedan, „fiksni“ stupanj prijenosa, a dojam u vožnji nije ni blizu CVT-u nego prije automatskom mjenjaču koji simulira „ubacivanje“ stupnjeva prijenosa.

Hibridni sustav je na 1,5 litru smanjeni dvolitreni iz CR-V-a. Benzinski motor radi u Atkinsonovom ciklusu, razvija 72 kW i 131 Nm. On zapravo primarno služi kao generator za punjenje baterije iz koje se napaja elektromotor za pokretanje Jazzovih kotača. Snaga dolazi preko elektromotora, ali se benzinski motor uključuje pri vožnji visokoga brzinskoga ritma npr. autocestom. Pri pretjecanjima ili vožnji uzbrdo elektromotor je opet primaran. U gradskoj vožnji s malo osjećaja za gas u litij-ionskoj bateriji ima dovoljno energije za vožnju na struju s emisijom nula CO2. Uz pomoć struje može se voziti do 80 km/h, doduše ne baš dugo. Dakle, imamo tri načina vožnje: Hybrid Drive s elektromotorom koji koristi energiju baterije koju preko generatora puni benzinski motor. Druga opcija je EV, čisti električni mod i treća Engine Drive s benzinskim motorom kojem pomaže elektromotor za postizanje maksimalnih performansi. Povežemo li sva tri moda dobit ćemo prosječnih 5,1 l/100 km, uz minimalnih 3,8 litara.

Crosstar je po pitanju vožnja Honda, ali nije Type R, čak ni Civic. Uvijek je bila orijentirana starijim kupcima, ali vrlo vozna i upravljiva. Crosstar bi trebao privući i mlađu klijentelu, ali više okrenutu tehnologiji nego samoj vožnji. Da ne bi bilo zabune Crosstar se fino vozi, ali je upravljač više turistički i za lagano parkiranje nego za spust od Gornjega Jelenja prema Rijeci. Ovjes je udoban i ne uzrokuje pretjerano naginjanje. Pomalo nas je iznenadilo prerano migoljenje stražnjeg kraja pri oštrom kočenju što se rješava blagim popuštanjem papučice kočnice.

 

Trebam li ga kupiti?

Huh, na ovo je pitanje vrlo teško odgovoriti. Cijena testnog Crosstara je najviša u cjelokupnoj ponudi novoga Jazza i iznosi 227.990 kuna plus 4.000 kuna za metalik boju. Da, da znamo da se za taj novac može kupiti svašta kao što se može birati i za 179.990 kn koliko košta najjeftiniji Jazz. No, ne bismo puno mudrovali oko cijene. Skup je, to mu je mana i prepreka za veće prodajne brojke (govorimo za Hrvatsku), ali ima svoju vjernu klijentelu koja ne žali ni jedne lipe jer zna što i zašto kupuje te što će dobiti. I kod novoga kao i svih prethodnih generacija Jazza ne nudi nedoumice, to je izvrstan automobil s brojnim prednostima. Aktualni model širenjem ponude na Crosstar  izvedbu sigurno će privući nove kupce.

Za: odličan hibridni sklop, prostranost, bogata oprema, magična sjedala, potrošnja, opremljenost
Protiv: cijena, nemiran stražnji kraj pri oštrom kočenju